Potpore za istraživanje i razvoj: kad ideja tek treba postati proizvod

Poduzetnik koji razvija novi proizvod i poduzetnik koji kupuje novi stroj često posežu za istim riječima - "ulaganje", "inovacija", "unaprjeđenje poslovanja". Natječaji ih ipak razdvajaju vrlo oštro. Kupnja opreme je investicija; razvoj nečega što prije nije postojalo je istraživanje i razvoj (skraćeno IRI), i za to postoji posve druga vrsta poziva, s drugim pravilima igre.

Razlika nije formalnost. Firma koja pokuša svoj razvojni projekt utrpati u klasičan poziv za ulaganje u pravilu izgubi na ocjeni jer ne zna dokazati ono što se od IRI projekta traži - element novosti. I obrnuto: firma koja na IRI poziv prijavi obično ulaganje u opremu, bez istraživačke komponente, gubi jer u projektu nema ničega što bi opravdalo naziv "razvoj".

Što natječaj smatra istraživanjem, a što razvojem

Većina IRI poziva razlikuje najmanje dvije faze, i to nije akademska podjela nego nešto što izravno utječe na to koliki postotak troška poziv pokriva.

Za razliku poziva između faza vrijedi zapamtiti jedno pravilo koje se ponavlja: što je projekt bliže gotovom proizvodu koji se prodaje, to je intenzitet potpore niži, jer se smatra da je rizik za firmu manji. Kako se intenzitet uopće računa i od čega sve ovisi, objašnjeno je u intenzitet potpore.

Element novosti - ono što projekt mora dokazati

Svaki IRI poziv u nekom obliku traži da prijavitelj pokaže da rješenje koje razvija nije već dostupno na tržištu, barem ne u toj kombinaciji ili s tom funkcionalnošću. To je najčešća točka na kojoj prijave padnu - ne zato što je ideja loša, nego zato što je opis ideje preplitak da bi ocjenjivač mogao usporediti "prije" i "poslije".

Dobar opis novosti imenuje konkretno postojeće rješenje i objašnjava po čemu se predloženo razlikuje - performansama, funkcijom, načinom rada. Loš opis kaže da je proizvod "inovativan" i "jedinstven na tržištu" bez ijednog imena konkurentskog rješenja s kojim se uspoređuje. Ocjenjivač ne vjeruje tvrdnji, nego usporedbi.

Dio poziva traži i formalnu pretragu postojećih patenata ili stanja tehnike kao prilog prijavi. Gdje se to traži, pretraga se radi prije pisanja opisa, ne poslije - jer rezultat pretrage zna promijeniti kako se projekt uopće formulira.

Faze razvoja i zašto redoslijed nije proizvoljan

Tehnološka spremnost proizvoda - koliko je blizu gotovom, tržišnom obliku - obično se opisuje kroz razine koje idu od čiste ideje do proizvoda koji se već prodaje. IRI natječaji u pravilu pokrivaju srednji dio tog raspona: dovoljno razvijenu ideju da postoji konkretan plan rada, ali dovoljno ranu fazu da rezultat još nije gotov proizvod na tržištu.

Ideja koja postoji samo kao koncept, bez ikakvog dokaza izvedivosti, obično je prerana za IRI poziv - nedostaje joj ono što se u prijavi mora opisati kao metodologija rada. Proizvod koji je već na tržištu i samo se dorađuje obično je prekasan - to više nije istraživanje nego redovno poslovanje. Poziv se u pravilu traži za ono između: dovoljno razrađeno da se zna što se testira, dovoljno nedovršeno da ishod nije zagarantiran.

Troškovi koji se kod IRI projekata pojavljuju drukčije

• Plaće istraživačkog osoblja - trošak koji se kod klasičnog ulaganja rijetko vidi, a kod IRI projekta je često najveća stavka. Traži se jasna evidencija sati rada na projektu, ne samo postojanje ugovora o radu.
• Usluge vanjskih istraživačkih organizacija - suradnja s institutom ili fakultetom, ako je projekt takav da zahtijeva znanje koje firma sama nema.
• Materijal i sitna oprema za testiranje, za razliku od velike proizvodne opreme koja spada u klasično ulaganje.
• Zaštita intelektualnog vlasništva - prijava patenta ili žiga koja proizlazi iz rezultata projekta, kod dijela poziva priznata kao zaseban prihvatljiv trošak.
• Studije izvedivosti, kad prethode samom istraživačkom radu.

Opća pravila o tome kada je trošak uopće prihvatljiv - razdoblje, dokazivost, PDV - vrijede jednako i za IRI projekte; ona su opisana u prihvatljivi troškovi. Ono što je kod IRI-ja dodatno: trošak mora biti povezan ne samo s projektom općenito nego s konkretnom istraživačkom aktivnošću unutar njega, što znači detaljniji plan aktivnosti već u prijavi.

Najčešći razlozi zašto IRI prijava padne

1. 1Projekt je zapravo ulaganje u opremu s pričom o inovaciji dodanom naknadno. Ocjenjivači ovo prepoznaju brzo - metodologija rada je tanka, a najveći trošak je stroj.
2. 2Nema mjerljivih pokazatelja uspjeha. Projekt koji ne kaže kako će se znati je li istraživanje uspjelo teško se boduje, koliko god ideja zvučala dobro.
3. 3Tim nema dokazivu sposobnost provedbe. Za IRI projekt to znači i tehničku stranu - netko u timu ili među partnerima mora imati iskustvo u toj vrsti razvoja, ne samo u vođenju firme.
4. 4Financijski plan ne razlikuje fazu istraživanja od faze komercijalizacije. Trošak koji zapravo pripada uvođenju gotovog proizvoda na tržište, a prijavljen je kao dio istraživanja, obično se izbaci iz obračuna.

Prijavitelj koji prvi put ulazi u ovu vrstu poziva dobro prođe s manje ambicioznim, ali jasno opisanim projektom umjesto s velikom vizijom koja u prijavi ostane nedokazana. Manji, precizno opisan korak lakše prođe ocjenu izvedivosti nego velik plan bez detalja o tome kako se do rezultata dolazi.

Prije nego prijaviš

Vrijedi provjeriti spada li tvoja firma prema veličini u kategoriju koju poziv traži - kriteriji za mikro, malo i srednje poduzeće opisani su u mikro, malo, srednje poduzeće - i koliko od ranije primljene potpore male vrijednosti ostaje raspoloživo, što je objašnjeno u de minimis potpore. IRI pozivi znaju biti dio šire državne potpore, pa se granica prati jednako strogo kao i kod drugih vrsta poziva.

IRI projekt se ne piše u zadnjem tjednu prije roka. Opis metodologije, usporedba s postojećim rješenjima i plan pokazatelja uspjeha traže vrijeme koje klasična prijava za ulaganje ne traži - i to je najčešći razlog zašto firme koje inače uredno prijavljuju na druge pozive ovdje kasne.