Jamstva i mikrokrediti: kad potpore nisu opcija, a kredit sam po sebi ne prolazi

Firma koja traži novac gotovo automatski krene tražiti natječaj za bespovratna sredstva. Ima smisla - novac se ne vraća. Ali bespovratna sredstva rješavaju samo jednu vrstu problema: financiraju dio troška točno određenog ulaganja, uz konkurenciju, bodovanje i mjesece čekanja. Za druge probleme - nedostatak kolaterala, potrebu za obrtnim kapitalom, iznos premalen da bi ga banka rado obrađivala - potpora jednostavno nije alat koji pristaje.

Za te situacije postoje dva instrumenta koje HAMAG-BICRO nudi, a koja se rijetko razumiju do kraja: jamstvo i mikrokredit. Oba se vraćaju. Razlika prema komercijalnoj banci nije u tome da je novac besplatan, nego u tome da ga uopće dobiješ ili da ga dobiješ pod uvjetima koje bi ti banka sama teško ponudila.

Kada bespovratna sredstva jednostavno ne pašu

Prije nego uđeš u jamstvo ili mikrokredit, vrijedi provjeriti prepoznaješ li se u jednoj od ovih situacija - one su znak da tražiš krivi alat ako i dalje čekaš natječaj.

• Treba ti obrtni kapital, ne ulaganje. Većina bespovratnih poziva financira konkretnu investiciju - opremu, objekt, uslugu. Plaćanje dobavljača, sezonske oscilacije ili premošćivanje do naplate potraživanja rijetko su prihvatljiv trošak.
• Posao je solidan, ali kolaterala nema dovoljno. Banka gleda hipoteku i jamce, ne budući promet. Projekt koji bi se isplatio ostaje neodobren jer nema što staviti pod založno pravo.
• Iznos je manji nego što se banci isplati obraditi. Trošak procjene i administracije za manji kredit banci je gotovo isti kao za veći, pa manji zahtjevi znaju čekati ili biti odbijeni bez jasnog razloga.
• De minimis limit je već potrošen ili blizu granice. Nova bespovratna potpora se tada ne može odobriti bez obzira na kvalitetu projekta, dok kredit po tržišnijim uvjetima s manjim elementom potpore ostaje otvoren.

Jamstvo - rješava kolateral, ne nedostatak novca

Jamstvo ne stavlja novac na tvoj račun. Agencija jamči banci da će pokriti dio gubitka ako kredit ne bude vraćen, pa banka pristane na posao koji bez tog jamstva ne bi odobrila. Kredit se i dalje vraća u cijelosti, s kamatom - jamstvo mijenja hoćeš li kredit dobiti, ne koliko duguješ.

Iz toga slijedi i redoslijed kojim se jamstvo traži: prvo ideš banci s zahtjevom za kredit, kao i svaka druga firma. Tek kad banka procijeni da bi projekt odobrila uz dodatno osiguranje, u priču ulazi jamstvo - kao dio istog zahtjeva, ne kao zaseban proces koji rješavaš usporedno ili prije razgovora s bankom.

Jamstvo nije besplatno - agencija u pravilu naplaćuje naknadu za njegovo izdavanje, koja ulazi u ukupan trošak financiranja. Uspoređuje se ukupni trošak kredita s jamstvom naspram alternative bez njega, ne samo kamatna stopa. Za širi pregled kako se jamstvo uklapa uz kredit i bespovratnu potporu pogledaj vodič bespovratna sredstva, kredit i jamstvo.

Mikrokredit - kad je iznos premalen ili firma premlada za banku

Mikrokredit rješava drugi problem: agencija posuđuje novac izravno, bez posredovanja banke, obično za manje iznose namijenjene ulaganju ili obrtnim sredstvima. Ciljna skupina su mikro i mali poduzetnici, obrti i firme u ranoj fazi poslovanja - upravo oni kojima banka teško odobrava kredit jer nemaju dovoljno dugu poslovnu povijest ili je iznos ispod praga koji banci ima smisla obrađivati.

Za razliku od jamstva, ovdje nema posrednika - zahtjev ide izravno agenciji, s poslovnim planom i projekcijom novčanog toka. Ocjenjuje se sposobnost otplate, ne kvaliteta ideje same po sebi; poslovni plan koji zvuči dobro, a ne dokazuje da novac može biti vraćen, ovdje ne prolazi bolje nego kod komercijalne banke.

Mikrokredit je posebno relevantan za obrte i firme koje razmišljaju o kupnji manjeg iznosa opreme ili premošćivanju obrtnih sredstava, a još nemaju kreditnu povijest koja bi uvjerila poslovnu banku. Detaljnije o samoj agenciji piše u pregledu HAMAG-BICRO-a.

Što se traži uz zahtjev, bez obzira na instrument

• Poslovni plan s projekcijom novčanog toka - dokazuje sposobnost vraćanja, ne samo namjeru ulaganja.
• Uredno stanje prema državi - dugovanje isključuje zahtjev prije nego itko pogleda projekt.
• Dokaz o veličini poduzeća, uz uračunata povezana i partnerska poduzeća - status mikro ili malog poduzetnika ovdje nije formalnost nego uvjet pristupa programu.
• Dokumentacija o ulaganju - ponude, predračuni, specifikacija opreme, kod mikrokredita namijenjenog investiciji.
• Podaci o već primljenim državnim potporama, jer povoljniji uvjeti od tržišnih sami po sebi mogu predstavljati potporu koja se zbraja s ostalima.

Gdje ovo najčešće zapne

1. 1Očekivanje brzine natječaja. Jamstvo i mikrokredit nisu instant rješenje - obrada projekta i procjena sposobnosti otplate traju, samo se to rjeđe spominje jer nema fiksnog roka natječaja koji bi tu činjenicu istaknuo.
2. 2Zaborav da se novac vraća. Zvuči očito, ali dio poduzetnika planira mikrokredit kao da je bespovratna potpora i ne uračuna ratu u projekciju novčanog toka.
3. 3Traženje jamstva prije nego je kredit uopće razgovaran s bankom. Redoslijed ide obrnuto - banka prvo procjenjuje posao, jamstvo dolazi kao rješenje za ono što banci nedostaje.
4. 4Firma se sama proglasi mikro ili malom bez uračunavanja povezanih poduzeća, pa u obradi ispadne veća nego što je mislila i ispadne iz ciljne skupine.
5. 5Financiranje se traži tek kad je bespovratna potpora već odobrena i rok za izvedbu teče. Obrada zahtjeva za jamstvo ili mikrokredit treba se planirati usporedno s prijavom na natječaj, ne nakon nje.

Jamstvo i mikrokredit ne konkuriraju bespovratnim sredstvima - rješavaju problem koji potpora ne dotiče. Tko čeka natječaj za nešto što je zapravo pitanje kolaterala ili obrtnog kapitala, čeka pogrešnu vrstu novca. Aktualne otvorene pozive za bespovratna sredstva u međuvremenu možeš pratiti u katalogu natječaja.