Preskoči na sadržaj

Potpora za samozapošljavanje: kako je dobiti i što te obvezuje sljedeće dvije godine

Kako funkcionira HZZ-ova potpora za samozapošljavanje: tko se može prijaviti, kako je iznos složen od fiksnog i varijabilnog dijela, što se traži u poslovnom planu i koje obveze traju 24 mjeseca nakon isplate.

Objavljeno 2. kolovoza 2026. · 8 min čitanja

Potpora za samozapošljavanje mjera je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje namijenjena nezaposlenoj osobi koja pokreće vlastiti posao - obrt, trgovačko društvo, samostalnu djelatnost ili ustanovu. Za velik dio ljudi to je prva i jedina potpora s kojom se ikad susretnu, jer se veže uz sam početak poslovanja, a ne uz ulaganje koje dolazi kasnije.

O iznosima se piše najviše, pa krenimo od onoga o čemu se piše najmanje: ovo nije poklon nego ugovor. Potpisom preuzimaš obveze koje traju dvije godine, a ako ih ne ispuniš, novac se vraća. Tekst niže opisuje kako mjera funkcionira i što se traži.

Tko se može prijaviti

Osnovni uvjet je da si u trenutku prijave evidentiran kao nezaposlena osoba pri HZZ-u. Nije nužno da si nezaposlen dugo - u pojedinim godinama upravo su kraći rokovi evidencije bili dovoljni - ali evidencija mora postojati prije nego što registriraš posao. To je najčešća greška: netko prvo otvori obrt, pa tek onda dozna za mjeru i više ne ispunjava uvjet.

  • Redoslijed je bitan: prvo prijava i odobrenje, tek onda registracija poslovnog subjekta.
  • Poslovni plan je obvezan i nije formalnost - na temelju njega se odlučuje.
  • Djelatnost se prijavljuje prema NKD klasifikaciji i utječe na iznos, jer su pojedine skupine djelatnosti dodatno stimulirane.
  • Ranije korištene potpore iste vrste u pravilu isključuju novu prijavu.
Mjera se otvara na početku kalendarske godine i prima zahtjeve dok ima sredstava. To znači dvije stvari: nema smisla čekati jesen, a i prije formalnog roka mjera se zna zatvoriti kad se sredstva potroše.

Kako je složen iznos

Iznos nije jedna brojka nego zbroj dva dijela, i to je ključ za razumijevanje cijele mjere.

Dio potporeČemu služiKako se opravdava
Fiksni dioPokriće doprinosa i troškova života u prvim mjesecimaNe opravdava se računima
Varijabilni dioKonkretna ulaganja iz poslovnog plana - oprema, alat, uređenjeRačunima, u zadanom roku

Visina varijabilnog dijela ovisi o tome što si u planu naveo da ćeš kupiti i o organizacijskom obliku koji otvaraš. Djelatnosti koje se smatraju zelenima ili digitalnima obično su u višem razredu. Zato se isplati u planu realno prikazati ulaganja - ne napuhano, jer se svaka stavka kasnije mora opravdati računom, ali ni podcijenjeno, jer se iznos određuje na temelju njih.

Konkretne iznose namjerno ne navodimo - mijenjaju se svake godine, a zastarjela brojka gora je od nikakve. Aktualne vrijednosti uvijek stoje u važećem tekstu mjere kod davatelja.

Poslovni plan - gdje prijave padaju

Poslovni plan je dokument na temelju kojeg netko tko te nikad nije vidio procjenjuje hoće li tvoj posao postojati za dvije godine. Prijave rijetko padaju zato što je ideja loša - padaju zato što plan ne pokazuje da je autor razmislio o brojkama.

  1. 1Prihod nije želja. Napiši od čega točno dolazi: koliko klijenata, po kojoj cijeni, koliko puta mjesečno. Broj koji se ne može razložiti djeluje izmišljeno, jer obično i je.
  2. 2Troškovi moraju uključivati i one koje početnici zaborave: doprinosi, knjigovodstvo, alat, gorivo, članarine, osiguranje.
  3. 3Ulaganja iz varijabilnog dijela navedi konkretno. Ne "oprema", nego koji stroj, čemu služi i zašto baš toliko košta.
  4. 4Objasni zašto ti. Iskustvo, obrazovanje, već dogovoreni klijenti - sve što pokazuje da posao neće stati na entuzijazmu.
  5. 5Budi dosljedan. Ako u opisu pišeš da radiš sam, a u troškovima ti se pojavi plaća radnika, to se primijeti.

Obveze koje traju 24 mjeseca

Ovo je dio koji se najčešće preskoči u čitanju, a najskuplji je ako se prekrši. Potpisom ugovora obvezuješ se da će posao postojati i biti aktivan najmanje dvadeset i četiri mjeseca. Nije dovoljno da subjekt formalno stoji upisan - traži se stvarno poslovanje i uredno plaćanje doprinosa.

  • Održavanje poslovanja i samozaposlenosti kroz cijelo razdoblje. Zatvaranje ranije znači povrat.
  • Namjensko trošenje varijabilnog dijela i opravdanje računima u zadanom roku. Ono što se ne opravda, vraća se.
  • Ostvarenje prihoda u odnosu na dodijeljeni iznos - mjera traži da posao stvarno radi, a ne samo da postoji na papiru.
  • Označavanje sufinancirane opreme i omogućavanje kontrole.

Praktična posljedica: ako ti se tijekom te dvije godine ukaže stalni posao kod poslodavca, gašenje obrta nije neutralna odluka nego financijska. Prije nego što potpišeš, izračunaj možeš li izdržati dvije godine, a ne samo prve tri.

Što nakon isplate

Potpora se u pravilu isplaćuje na početku, što je za razliku od većine drugih poticaja velika prednost - ne moraš prvo potrošiti svoje pa čekati povrat. Zato je i kontrola stroža kasnije. Čuvaj svaki račun povezan s varijabilnim dijelom, drži ih odvojeno od ostatka knjigovodstva i ne miješaj privatne kupnje s poslovnima na istom računu.

Potpora za samozapošljavanje ulazi u de minimis okvir, što znači da se zbraja s ostalim potporama male vrijednosti koje primiš u trogodišnjem razdoblju. Ako kasnije planiraš veće ulaganje uz potporu, taj zbroj postaje važan - objašnjavamo ga u vodiču o de minimis potporama.

Ovaj tekst je orijentacijski i ne zamjenjuje službeni tekst mjere. Uvjeti prihvatljivosti, iznosi, rokovi i obveze mjerodavni su isključivo onako kako ih objavi davatelj potpore.

Česta pitanja

Mogu li se prijaviti ako sam već otvorio obrt?
U pravilu ne. Mjera je namijenjena osobama koje su u trenutku prijave evidentirane kao nezaposlene i tek pokreću poslovanje. Registracija prije odobrenja najčešći je razlog odbijanja, pa redoslijed treba provjeriti prije bilo kakvog koraka kod javnog bilježnika ili u obrtnom registru.
Moram li vratiti potporu ako zatvorim obrt prije isteka dvije godine?
Da, obveza održavanja poslovanja traje 24 mjeseca i raniji prestanak u pravilu znači povrat, često i s kamatom. Postoje izuzeci za okolnosti izvan tvoje kontrole, ali oni se dokazuju i ne podrazumijevaju se.
Utječe li odabir djelatnosti na iznos?
Da. Iznos se određuje prema organizacijskom obliku i skupini djelatnosti prema NKD klasifikaciji, a djelatnosti koje se smatraju zelenima ili digitalnima obično su u višem razredu. Djelatnost se ipak bira prema tome što stvarno radiš, jer se poslovanje kasnije provjerava.
Mogu li uz potporu za samozapošljavanje dobiti i druge potpore?
Možeš, ali sve potpore male vrijednosti zbrajaju se unutar de minimis praga za trogodišnje razdoblje, a isti trošak ne smije se financirati dvaput iz javnih izvora.

Sljedeći korak: neka netko drugi pazi na rokove

Umjesto ručnog obilaska ministarstava, agencija i stranica gradova, upiši profil svoje firme jednom. Poticajnik dalje prati izvore i javlja samo ono što tebi odgovara - s iznosom, rokom i razlogom zašto ti odgovara.

Nastavi čitati